Grad Garešnica

Garešnica je smještena na istočnim obroncima Moslavačke gore i geografski pripada Moslavini. Prostire se na površini od 226,49 km², na 130 metara nadmorske visine. U sastavu je Bjelovarsko-bilogorske županije i nalazi se 44 km južno od županijskog središta Bjelovara, te 17 km od Kutine i auto-ceste Ivanja Reka – Bajakovo.

Status grada Garešnica je dobila 17. siječnja 1997. godine i od tada se svake godine taj dan slavi kao Dan grada.

Grad Garešnica ima ukupno 23 naselja s 11.552 stanovnika (2011. Godine)

Na području Grada Garešnica dvije su reljefne kategorije: nizinska uz rijeku Ilovu i brežuljkasti dio na obroncima Moslavačke gore. Reljef i umjerena kontinentalna klima pogodovali su razvoju poljoprivrede i stočarstva, pa možemo reći da je garešnički kraj tradicionalno poljoprivredo-stočarski kraj. Međutim, tradicionalno poljoprivredno-stočarski kraj mijenja svoju sliku i poimanje poljoprivredno stočarskih djelatnosti. Nestaju mala seoska gospodarstva, primjenjuju se nova tehnička i tehnološka dostignuća pri obradi zemlje i uzgoju stoke, te se osnivaju farme i obrađuju velike površine zemlje. Zbog svojeg brežuljkastog reljefa i umjerene kontinentalne klime, prostor oko Garešnice pogodan je i za razvoj voćarstva i vinogradarstva, a u zadnjih nekoliko godina primjenom nove agrotehničke i tehnološke prakse na garešničkom se području postiže i zavidna kvaliteta uzgojenog povrća.

Moslavačka sela i garešnički kraj imaju i dugu tradiciju u proizvodnji meda upravo zbog bogate cvjetne ispaše na obroncima Moslavačke gore. Razvoj industrije nije zagadio okoliš, a upravo je očuvana priroda bez zagađivača dobar preduvjet za proizvodnju zdrave hrane i seoski turizam. Garešnički sajam, koji se održava krajem rujna, odlično je mjesto za prezentaciju hrane proizvedene na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, gdje se ostvaruje suradnja s ostalim sajmovima toga karaktera.

Naselja na području Grada dobro su prometno povezana državnim i županijskim cestama sa susjednim općinama i gradovima. Blizina posavskog prometnog koridora (auto-cesta Ivanja Reka – Bajakovo) Garešnici pruža razvojne prednosti u odnosu na neke dijelove Bjelovarsko-bilogorske Županije.

Na kulturno-umjetničkom polju djeluju brojne udruge i kulturno-umjetnička društva koja dostojno prezentiraju bogatu kulturnu tradiciju Grada Garešnice. Gradska galerija otvorena je 2000. godine, a Hrvatski dom spada među starije građevine na području Grada, jer je otvoren još 1931. godine.

Povijest Garešnice

Prvi zapisi o Garešnici datiraju iz 1277. Godine kada je kralj Ladislav darovao zagrebačkom biskupu Timoteju posjede oko Garešnice. U knjizi „Crtice iz slavonske povijesti"¨Josip Bosendorfer govori, kako je župa Garešnica bila jedna od 12 župa koje su seprostirale od Siska do Virovitice. Prema podacima, to je početak 12. Stoljeća, a sredinom 14. Stoljeća, Garešnica je naziv posjeda nižih plemića.

Postoji nekoliko verzija o nastanku imena Garešnice, a jedna od najčešćih je: „Stanovnici bi na uzvisinama postavljali straže koje bi dojavile dolazak i pojavu Tatara i Mongola paleći vatre, što je bio znak da se stanovnici sakriju i spase.“ Pretpostavka je da je od  gareži tih vatri nastalo ime Garešnica.

U vrijeme ugarskog kralja, na području Garešnice je bila granica pečujske i zagrebačke nadbiskupije.

Godine 1454. Peschinger ili Pausinger je dobio dozvolu Ladislava V., da smije utvrditi kuriju u „Garegnici“. Od toga doba do danas stoji kaštel negdje blizu Garegnice? Godine 1436. Ladislav Morović zamijeni taj posjed za neke dijelove osuvačkog vlastelinstva sa Pakračkima. Godine 1481. zauzima Garegnicu Andrija Kapitančić Dišnički, ali mu to sve otme 1482. Bolto Bačan na kraljevsku zapovijed. Dio posjeda bio je u vlasništvu Passingera i njihovih rođaka, od kojih su to 1501. kupili Bačani. Josip Bosendorfer Garešnicu veže uz grad Garić i Podgarić, ali Garešnicu valja razlikovati od od Podgarića (Garighalia). Možemo se orijentirati samo po rijeci Ilovi. Važno je znati da niti Ilova nije nosila to ime kroz povijest. U početku se tako zvao samo donji tok gdje se ulijevala Toplica (Topolca) i potok Mečenica koji u novije vrijeme dobiva ime Čavlovica. Uzimajući u obzir donji tok Ilove, Garegnica bi mogla biti Garešnica, a s druge strane i Lokawecz.

Prije dolaska Turaka, Moslavina je gusto naseljena. Od 1543. Godine Turci pustoše naše krajeve, a nakon 1552. Ti krajevi padaju pod tursku vlast pa se hrvatsko stanovništvo uglavnom iselilo. Dio stanovništva je odveden u roblje, neki su stradali u turskim pohodima, a neki su pobjegli sve do Gradišća.

Tijekom XVII. Stoljeća, Turci su otjerani, a Hrvati se vraćaju u okolicu Čazme, Kutine i Garešnice. Velik broj malih naselja nestaje u tom vremenu, a pretpostavlja se da neka sela mijenjaju svoje nazive i lokacije. Geografskom promjenom stvara se nova slika istočne Moslavine. Garešnica se brže razvija od ostalih naselja u okolici i postaje trgovišno mjesto. Dolaskom prvih židovskih obitelji, otvaraju se trgovine, a tradicijski obrt je na zavidnoj razini toga vremena. Bili su to slijedeći obrti: kovač, mlinar i dr.

Svi tradicijski obrti bili su od velikog značenja jer su opskrbljivali stanovništvo Garešnice i okolice s predmetima potrebnima za obavljanje ostalih poslova. Napetkom tehnologije i modernizacijom, neki od obrta nestaju.

Važnu ulogu odigrao je carski i kraljevski kapetan u mirovini- Martin Humljan (1840-1921.). Godine 1910., pokreće gradnju pruge Garešnica-Bjelovar, a 1913. Inicijativu za osnivanje Društva za poljepšavanje Garešnice. Društvo sadi drvored kestena, postavljaju se plinsle svjetiljke, osnivaju se diletantska društva.

Krajem 1918. godine, osniva se „Diletantsko glumačko društvo“,  1919. društvo „Omladina“, 1923. se osniva nogometni klub „Garić“, bilježi se djelovanje „Hazene“, a dolaskom carskog advokata i bilježnika, Dragana Novosela, Garešnica dobiva i prvo tenisko igralište 1918. godine. Gospodin Novosel 1925. godine, pokreće inicijativu za osnivanje „Hrvatskog sokola“

Kontakt:

Grad Garešnica

Vladimira Nazora 20A

43280 Garešnica

telefon: 043/675-930

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

web: www.garesnica.hr


Općina Hercegovac

Hercegovac je smješten na području staroga, doturskog sela Crne Reke, udaljen tri kilometra od rijeke Ilove koja dijeli Moslavinu i Slavoniju i nalazi se na 17°5´ istočne geografske dužine i 45°37´ sjeverne geografske širine. Pod nazivom Crna Reka zabilježen je još 1265. Kada su 1542. Zaprijetili Turci, većina hrvatskih žitelja napušta ovo područje koje krajem 17. i početkom 18. st. naseljavaju Hrvati iz desnog Počesamlja i bližeg dijela Polonja. Krajem 19. st. doseljuju Česi koji i danas čine oko 10% stanovništva općine.
Od početka 20.st. pa do Drugog svjetskog rata, Hercegovac je nadaleko poznat po mlinarskoj, ciglarskoj, mljekarskoj i metalskoj industriji, a 1927. osnovana je i nabavno-prodajna i proizvođačka Zadruga koju su osnovali poljodjelci.
Nakon Drugog svjetskog rata provedena je nacionalizacija i privatno gospodarstvo postaje društveno vlasništvo, tako da dolazi do zastoja u razvitku gospodarstva koje se od 1957. počinje ponovo razvijati, a posebito se razvija poljodjelstvo, prehrambena i metalska industrija te trgovačko-ugostiteljska i drvno-industrijska djelatnost.

Tijekom Domovinskog rata Hercegovac postaje općinsko mjesto. Općina je konstituirana 28.travnja 1993. a nakon odvajanja Općine Velika Trnovitica 1997. godine, Općina Hercegovac se rasprostire na površini 51 km2 s oko 2800 stanovnika.
Danas
Hercegovac ima plinsku mrežu, vodovod, kanalizaciju, nekoliko dobro opremljenih trgovina, poštanski ured, banku, benzinsku crpku, dvije pekarnice, osnovnu školu, dječji vrtić s dvije odgojne skupine, nogometno i rukometno igralište, streljanu koja zadovoljava olimpijske standarde, knjižnicu i čitaonicu, liječničku i veterinarsku ambulantu, a u izgradnji je i vatrogasni dom. Razglednicu općine Hercegovac dopunjuju Hrvatski seljački dom i Češki dom u Hercegovcu, seoski društveni domovi u svim pripadajućim mjestima te crkve u Hercegovcu, Ladislavu, Palešniku i kapelica u Ilovskom Klokočevcu.
Unatoč kriznom vremenu u gospodarstvu, u općini Hercegovac razvijen je bogati društveni i kulturni život kroz rad brojnih športskih i kulturno-umjetničkih udruga i društava: Hrvatske čitaonice, KUD-a „Slavko Kolar“ iz Palešnika, Češke besede, NK „Hajduka“ i „Laste“, Šahovskog društva „Braslav Rabar“, Lovačkog, Streljačkog i Športskog ribolovnog društva te dobrovoljnih vatrogasnih društava koja su organizirana u svim mjestima općine. U razvojnom planu i programu ove općine zacrtani su sljedeći značajniji projekti: dovršenje vatrogasnog doma središnjeg vatrogasnog društva, izgradnja športske dvorane, obnova cesta i mjesnih domova, objedinjavanje kanalizacijskog sustava i izgradnja pročistača te nastavak širenja vodovodne mreže. Uz sve navedeno nastaviti će se s pomaganjem rada kulturnih, športskih i društvenih udruga te opremanjem dječjih igrališta jer općinu ne čini samo infrastruktura nego i ljudi.

Kontakt:

Općina Hercegovac

Moslavačka 147

43284 Hercegovac

telefon: 043/524-560

fax: 043/524-505

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

web: www.opcinahercegovac.hr

 

Općina Velika Trnovitica

Općina Velika Trnovitica smještena je na pitomim obroncima Moslavačke gore, 6 km sjeverozapadno od Hercegovca, a 10 km od Garešnice.

Površinom od 60,5 km2 obuhvaća osam naselja u kojima živi po popisu stanovništva iz 2001 1.661 stanovnika te 559 obiteljskih kućanstava. Naselje Velika Trnovitica sjedište je općine i zasigurno jedno od najstarijih naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

U povijesti trnovitičkog školstva posebno je značajan dan 28. siječnja 1973. godine. Tad su se Trnovitičani na referendumu izjasnili za izgradnju nove školske zgrade. Učenici i nastavnici su se 1. studenog 1975. preselili u novu školsku zgradu. Dana 11. lipnja 1996. škola mijenja naziv u Osnovnu školu Trnovitica, a uz matičnu školu u Velikoj Trnovitici je i Područna škola u Novoj Ploščici. Na Dan Županije, 15. travnja 1996. otvorena je nova školska zgrada u Novoj Ploščici. Škola i danas postiže zapažene rezultate gotovo u svim područjima. Oslanjajući se na povijesnu tradiciju razvoja školstva, pri školi i danas djeluju učenička zadruga, tamburaški sastavi, dramsko-recitatorska družina i školski športski klub Mladost. Godine 2000. škola je uspješno organizirala manifestaciju Dani jabuka, kao poticaj očuvanja starih sorti karakterističnih za ovo podneblje. Škola u kojoj je lijepo živjeti i u kojoj se neprestano nešto pozitivno događa uvijek nastoji gledati u budućnost, ne gubeći vezu s poviješću i tradicijom. Sva kulturna zbivanja uvijek su vezana uz školu pa je tako 1999. godine otvorena i suvremena opremljena knjižnica.

Kontakt:

Općina Velika Trnovitica

Velika Trnovitica 223a

43284 Hercegovac

telefon: 043/541-028

fax: 043/541-160

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

web: www.velika-trnovitica.hr/

TZ SJEVERNA MOSLAVINA

TRG HRVATSKIH BRANITELJA 10

43280 Garešnica

Tel : 043/ 533 002

Mob: 099/380 5170

Email: info@tzsm.hr

OIB: 33393263394

POLICIJA KONTAKT

Policija: 043/ 270 000

Kolodvorska 15 , Garešnica 

VATROGASCI KONTAKT

Vatrogasci: 043/ 531 181

Ul. Matije Gupca 136, Garešnica

HITNA KONTAKT

Hitna: 94, 112

Ul. Vladimira Nazora 18, Garešnica