Crkva PBDM

Gradnja  sadašnje crkve započela je 1750. godine, a dovršena je 1753. Prema predaji, crkva je sagrađena pretežno od materijala srušenog grada uz Ilovu zvanog Dijanovec (Dejanovac). Župljani su crkvu gradili uz velike žrtve i to tako da su dopremali građevni materijal od mjesta razrušenog Dijanovca iz ruke u ruku. Postavili su se na udaljenost dohvata ruke, jedan do drugoga i tako dodavali kamen po kamen i ostali materijal sve do mjesta gradnje. Razlog tomu može biti i to što je Dijanovac počivao u močvarnom kraju kuda kola, vjerojatno, nisu mogla prolaziti.

Crkva Pohoda bl. Djevice Marije spominje se u Lukavcu (Lokawecz) - današnjoj Garešnici, 1334. i 1501. godine. Spomenute 1334. spominje se i kapela Blažene Djevice Marije, na kojoj je kasnije 1466. Crkva sv. Marije. Samo naselje Lukavec nalazilo se na potoku i graničilo s istim takvim posjedom s druge strane potoka Leskovca koji je utjecao u potok Garić. Čini se da je upravo spmenuta crkva preteča današnje. Uništena je po dolasku Turaka u ove krajeve, kao što su uništene gotovo sve crkve, osobito nakon pada Garića i seobe stanovništva.

Zbog djelomično sačuvanog inventara iz 18. stoljeća, crkva je 1962. evidentirana kao spomenik kulture na području općine Garešnica i od 1964. je pod zaštitom Konzervatorskog zavoda.


Manastir Bršljanac

Manastir Bršljanac i pripadajuća crkva Sv. Nikole su sagrađeni oko 1740. godine. 1779. manastir i crkva su napušteni. 1841. crkva Sv. Nikole je srušena. 


Građevni materijal je raznesen ili korišten za gradnju crkve u selu Bršljanica tako da više ne postoje tragovi manastira ni crkve. Na mjestu manastira izgrađena je mala kapelica.


Povijesna utvrda

Grad Bršljan(ov)ac podignut je u 14. stoljeću. 1540. Utvrdu osvajaju Osmanlije, a nakon njihovog istjerivanja ona se više ne obnavlja i izložena je propadanju.

Grad je Bršljanac je danas sasvim razrušen, te se mogu raspoznati samo glavni oblici.

Četverokutnog je oblika, a opasan je sa dubokim jarkom. Pred njim je stajao okrugli toranj također opasan sa dubokim jarkom.

Do njega se može brzo doći od kapelice gdje je bio manastir Bršljanac.  Od kapelice se krene uzbrdo zemljanim putom. Ostaci grada se nalaze sa desne strane uz sam put. Danas je u fazi arheoloških iskapanja.


Crkva Sv. Martina / stopa Sv. Martina

CRKVA SVETOG MARTINA U VELIKOJ TRNOVITICI- spomenik nulte kategorije

 

Trnovitica se spominje već u 12. stoljeću kao posjed vlastelinstva bana Beluša, koji je bio banom od 1142. do 1157. godine, odnosno s prekidima do 1163. godine. Ban je cijenio pavlinski samostan Sv. Marije na Goriću u kojemu su djelovala braća pustinjaci reda Sv. Pavla, prvog pustinjaka samostana Sv. Marije na Goričkim brdima. Kako su redovnici iz samostana štovali pustinjaka Sv. Martina, koji je živio u Zagrebačkoj gori, možda su i oni osnivači crkve Sv. Martina u današnjoj Velikoj Trnovitici.

Pretpostavlja se da je crkva građena oko 1108. godine. U Spomenici trnovitičke župe spominju se i trnovitički Pavlini. U 13. stoljeću Trnovitica se zvala Komor, po plemićima od Komora. U Kanonskoj vizitaciji spominje se crkva Sv. Martina u Komoru. Godine 1334. pod imenom «Ecclesia sancti Martini de Twviski»-Twviski je stariji mađarski oblik za Tiske (Tiške), Trnje. Godine 1501. mjesto se spominje pod istim imenom, samo što umjesto dodatka «de Twviski» stoji «in Spinis» dakle i opet u Trnju.

Možda u tom dodatku leži i začetak današnjeg imena Trnovitica. Kraj je bio dosta pošumljen, a gdje je šuma, tu je i trnje. Do Turskih provala u ove krajeve Trnovitica je bila sjedište župe koja se spominje još od 1112. godine. Turci su ondje ostavili pustoš-bez naselja i stanovnika skoro 150 godina.

Godine 1737. sjedište župe preneseno je iz Stare Plošćice u Veliku Trnoviticu. Srednjovjekovna barokizirana župna crkva Sv. Martina opremljena je vrijednim baroknim oltarom Sv. Martina iz 1746. godine. Lijevo od oltara Sv. Antuna nalazi se barokna propovjedaonica, a na vrhu pokrova nalazi se plastika Sv. Mihaela. Vizitator Antun Millos opisuje podrobno crkvu 1765. godine i iz tog opisa doznajemo da je crkva već tada imala današnji oblik. Župni stan nalazi se nasuprot župne crkve Sv. Martina u Velikoj Trnovitici. To je katnica sagrađena 1837. godine za župnikovanja Mihaela Kramarića (od 1831. do 1853. godine).

STOPA SVETOG MARTINA

Stopa svetoga Martina, postavljena je prilikom obilježavanja devetstote godišnjice župe sv. Martina u Velikoj Trnovitici. Na ulazu u crkvu može se vidjeti lijevana stopa. Mještani su izuzetno ponosni jer je Velika Trnovitica uvrštena u kartu štovatelja sv. Martina, a samim tim i na turističku kartu.


Garić grad

 

Garić-grad je postojao od 12. stoljeća. Bio je središte stare garićke župe, a tijekom svog postojanja često je mijenjao vlasnike, među kojima su bili: Zagrebački biskupi, ban Pavao Pakrački I kraljica Barbara Celjska i plemić Ivan Hunjady (Sibinjanin Janko). Sredinom 16. st. u naletu Osmalija, Garić-grad je bio spaljen i prepušten propadanju – sve do početka 20. st. kada ga je otkrio i opisao Gjuro Szabo (začetnik konzervatorske službe u Hrvatskoj).

Na Garić-gradu se vršena arheološka istraživannja tijekom kojih je nađen brojan i raznolik arheološki materijal (u stalnom postavu MMK). Vrlo su atraktivni (a i kulturološki vrijedni) ukrasni elementi kaljevih peći – pećnjaci, za koje se pretpostavlja da pripadaju razdoblju vladavine Žigmunda Luksemburškog.

 

TZ SJEVERNA MOSLAVINA

TRG HRVATSKIH BRANITELJA 10

43280 Garešnica

Tel : 043/ 533 002

Mob: 099/380 5170

Email: info@tzsm.hr

OIB: 33393263394

POLICIJA KONTAKT

Policija: 043/ 270 000

Kolodvorska 15 , Garešnica 

VATROGASCI KONTAKT

Vatrogasci: 043/ 531 181

Ul. Matije Gupca 136, Garešnica

HITNA KONTAKT

Hitna: 94, 112

Ul. Vladimira Nazora 18, Garešnica